BEZ LIMITA

ISSN (ONLINE): 2683-457X

Menu
  • O NAMA
    • ČASOPIS
    • UDRUŽENJE
      • PROJEKTI
        • MATURA ZA SVE
  • BEZ LIMITA
    • POEZIJA
      • NOVI GLASOVI: POEZIJA U NASTAJANJU
    • PROZA
      • SERIJAL: DOKTOR I NJEGOVE SMRTI N. Đ.
      • СЕРИЈАЛ: МАРТИРИЈ
      • BAJKE
      • HOROR I FANTASTIKA
      • SVETOSAVLJE
      • ODBEGLI POMOĆNIK DEDA MRAZA
      • PRIČE S HOROR RADIONICE
      • KONKURS ZA HOROR PRIČU
      • NAJLEPŠA MISAO ZA RAZVEDRAVANJE
      • ONE SU (S)KROJILE ISTORIJU
      • TVOJA SLIKA ZVUČI POZNATO
    • INTERVJU
      • INICIJATIVE KOJE MENJAJU DRUŠTVO
    • POZVANI SMO – BILI SMO
    • NOVO NA POLJU KNJIŽEVNOSTI
    • ESEJ
    • JUNAKINJE KOJE RUŠE LIMITE
    • OGLED(ANJA)
    • GALERIJA
    • AFORIZMI
    • JEZIČKI VAVILON
    • DRAMA
    • TVOJ GRAD
    • IZ STARE ŠTAMPE
    • FOTOPIS
    • ETNO
    • MUZIKA
    • FILM I POZORIŠTE
    • STRIP
    • GRAFITI
  • ARHIVA BROJEVA
  • IMPRESUM
  • MEDIJI O NAMA
Menu

Fantastična historija u zbirci priča „Čudo u Ulici Omera Maslića”, Jasmina Agića (Nenad Kostić)

Posted on 27/08/202127/08/2021 by BEZ LIMITA

Knjiga: Jasmin Agić, Čudo u Ulici Omera Maslića, Sarajevo, Buybook, 2021.

Kritika je prvobitno objavljena na sajtu Bookstan.

Iskustvo čitanja nove zbirke priča Jasmina Agića, ne samo da pokazuje da autor verno ostaje i prati svoju poetiku već pokazuje i da se njegova proza može iznova ponovo učitavati kroz prizmu konvencionalnog, ali i posve novog načina pisanja. Već u samom naslovu koji u sebi sadrži ono što je sama jezgra ove knjige, a to su čudo i naziv autorove omiljene ulice iz detinjstva, čime se pokazuje i provlači poetika autora koju je negovao i u svojim prethodnim knjigama – poetika historije i fantastike, stvarnog i nestvarnog, jave i sna kao i onirizma. Knjiga se u svim svojim pričama koncentriše oko dva suprotna, ali istovremeno suštinska pojma za autora: historije, za koju pisac ima moć da ponovo ispisuje svoju stvarnost povesti po svojim iskustvima i fantastike, kao mogućnosti da se prodre u paralelne svetove gde je sve moguće i gde se granice mogućeg i nemogućeg stapaju u ono što se naziva onirizam – budno sanjarenje. Upravo je to ova zbirka priča – budno sanjarenje o historiji. 

U zbirci Čudo u Ulici Omera Maslića, autor ostaje u okvirima svog interesovanja pisanja intervenisane povesti, ali sa primesama izmišljenog koju potom stavlja u realan kontekst. Autor u dvadeset osam priča kao novinu unosi svojevrstan spoj historije i fantastike čime se podstiče dinamika čitanja. Ono što se mogu izdvojiti kao dometi ove knjige jeste upravo autorova spretnost da pomiri ove dve naizgled nepomirljive strane – pripovedanje povesti na način kako se pripovedaju bajke, fantastične priče i ono što bi se reklo da nije moglo biti. Ono što se još može posmatrati kao domet ove knjige jeste njena društvena i historijska angažovanost koja se provlači kroz osnovne motive i narativ svake od priča. Autor uspeva da pričama stvori paralelne svetove čitanja mitskim elementima i strukturama sličnima kakve se nalaze u legendama i koje omogućavaju posebnu vrstu autorove slobode, čime se maštom, iznova, na drugačije i možda nesvakidašnje načine, ispisuje i stvara paralelna povest.

Zainteresovan za prikazivanje Bosne u historijskom kontekstu od njenih prvih pomena u mitskoj usmenoj književnosti do njenog okupiranja od strane Osmanlija u srednjem veku, autor ovu zbirku priča započinje sagom odnosno ciklusom od dvanaest priča o lozi Orlovića, prikazujući celu njihovu povest koja je trajala skoro pola milenijuma. Kroz perspektivu članova loze prikazuje se cela Bosna i njen narod onakvim kakvim se vide u tim teškim vremenima: ponosni, prkosni, neustrašivi, ali i preosetljivi, tvrdoglavi, narod koji ne uzmiče pred okupatorima i teškim vremenima. Svi glavni junaci ove sage se odlikuju ovim osobinama ali i pritajenom osetljivošću, patnjom i samosvešću o položaju sebe i svog naroda u vremenu kada su Osmanlije pokorile Balkan. Junaci se preispituju, razmišljaju o ratovanjima, vode unutrašnje borbe, data im je svest ali i dovoljno neustrašivosti da ne pokleknu pred užasom onoga do čega su dolazili autorefleksijom o spoljašnjim pretnjama i užasima Bosne u srednjem veku. No autor se ne zadržava na fakciji, već unosi elemente svoje poetike fantastike i preosetljivosti junaka koja je simbol i odraz kolektivne samosvesti cele Bosne. 

Ono što bitno razlikuje ostatak knjige od spomenutih uvodnih priča, jeste postavljanje likova sa fantastičnim elementima u realne situacije. Onirizam kao ustaljeno budno sanjanje, bezgraničan prostor između stvarnosti i mašte, jave i sna, sveprisutno je ostatku knjige i time se otvara široka lepeza mogućih svetova. Ono na šta se autor oslanja i od čega polazi pri građenju narativa, no čega se nužno čvrsto ne drži, jesu motivi iz bosanskog orijentalizma na kojima gradi pripovedanje sa elementima fantastike, sanjarenja i budnosti junaka priča kao i njihovih doživljaja koji do kraja ostaju nerazjašnjeni i ostavljaju značenjske i tekstovne  praznine koje sam čitalac može popunjavati prema svom čitalačkom iskustvu i širinama književnog shvatanja i tumačenja što u svojim teorijama ističe i Ingarden.

U pričama kao što su Legenda o Demilu, Bašta lavice Muthoni, Zmajevo oko, Hanino putovanje na drugi kraj noći, Čudo u Ulici Omera Maslića  i Okato drvo ističu se fantastični elementi poput divova, priviđanja, predskazanja, pretvaranja sna u stvarnost, čuda, putovanja u mislima, ali i folkloristički elementi tipični za bosansku mitologiju.

No u pričama kao što su Odbačeni čovek, Odeljenje za rak, Da, tako izgleda smrt i Božiji ratnik, autor se osvrće i na poetiku i problematiku čoveka tokom i posle rata kojima su se bavili mnogi pisci poput Stanislava Krakova u romanu Krila, Ilse Aichinger u romanu Veća nada, Wolfganga Borcherta u drami Vani pred vratima. U pričama pokazuje beznađe čoveka posle rata, oštro kritikujući odnos države i društva prema tim običnim ljudima koji su se borili u ratu. Ove priče se mogu na nekom političkom i društvenom nivou posmatrati kao otpor i kritika stvarnosti, politike koja se vodila u BiH, kritika o načinu na koji se pamti rat i slični fenomeni. Čovek u priči Odbačeni čovek ne dobija priznanje od države ni naknadu za svoje ratovanje te ostaje bedan i siromašan, razočaran u toj borbi sa državnim sistemom koji nije naklonjen malom, običnom čoveku koji samo želi pravdu. Pa ipak, ono što jeste nedostatak ove zbirke priča jeste odsustvo koherentnosti – u nekim pričama je akcenat na historiji, u drugima na fantastici, a u trećima se autor pak udaljava potpuno od bilo kakvih veza sa ovim elementima. Takve su priče Pohvala ženskoj guzici ili priča Prvi sneg. 

Autor nam u ovoj zbirci pripoveda o povesti jednog naroda isprepletanoj sa strukturnim elementima fantastike. Historija i fantastika stoje u protivrečnom odnosu i unošenje fantastičnih elementa u stvarnosni narativ gde se historijsko pamćenje svodi na individualno utoliko koliko i na kolektivno. Kreirano iz sasvim konkretne subjektivne perspektive jeste pravi izazov jer provocira koncept ozbiljne kulture i historije i stvara poseban svet priča. Preplitanjem historijskog koje je precizno, britko i ozbiljno sa fantastičnim, oniričkim elementima, tekst se otvara mnogim potencijalnim načinima interpretacije čime se ostvaruje odnos pisac – tekst – čitalac, u kome čitalac postaje najvažniji jer ima zadatak da pažljivo, pomno i otvoreno čita i doživljava izrečeno i neizrečeno, što ga nesumnjivo poziva na daljnje čitanje.

Nenad Kostić

Naslovna fotografija: Buybook

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Архиве

  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019

Категорије

  • AFORIZMI
  • ARHIVA BROJEVA
  • AUTORI
  • DRAMA
  • ESEJ
  • FILM I POZORIŠTE
  • FOTOPIS
  • GALERIJA
  • HOROR I FANTASTIKA
  • INTERVJU
  • IZ STAROG ČASOPISA
  • JEZIČKI VAVILON
  • JUNAKINJE KOJE RUŠE LIMITE
  • KRITIKA
  • MI O DRUGIMA, DRUGI O NAMA
  • MUZIKA
  • NOVO NA POLJU KNJIŽEVNOSTI
  • Odbegli Deda Mrazov pomoćnik
  • OGLEDANJA
  • ONE SU (S)KROJILE ISTORIJU
  • POEZIJA
  • POZVANI SMO – BILI SMO
  • PROZA
  • Radionice Zvonka Karanovića
  • SERIJAL: DOKTOR I NJEGOVE SMRTI N. Đ.
  • STRIP
  • TVOJ GRAD
©2025 BEZ LIMITA | WordPress Theme by Superbthemes.com