(O istoimenoj zbirci prevoda francuskih i nemačkih klasila iz pera Nevenke Balanesković)
Delo Pesniče, gde si? rezultat je kontinuiranog književnoumetničkog stvaralaštva Nevenke Balanesković, njenog prevodilačkog rada, ali i književnokritičkih osvrta u domenu nacionalne i svetske književnosti. Po obrazovanju diplomirani filolog, usmeren ka anglofonom i frankofonom jezičkom i kulturnom području, podjednako stručna u oblasti nacionalne filologije i istorije nacionalne književnosti, izrasla iz umetnosti u izvornom, sinkretičkom značenju (v. bio-bibliografiju N. Balanesković) i uzrasla svojevrsnom književno-naučnim ukrštajem – zbirkom prevoda „u oba smeraˮ, autorka Balanesković je iznova potvrdila ne samo snažnu stvaralačku imaginaciju, već potpunu posvećenost duhovnosti, u iskonskom značenju te reči. Upravo je važno istaći prisustvo kontinuiteta i razvoja u svekolikom radu Nevekne Balanesković. Ujedno, sada postaje jasnije naše određenje Nevenkinog rada svojevrsnim delom, po semantici same reči, ali i svojim sadržajem značajnijem od bilo koje hrestomatije, čak i antologije, iako Pesniče, gde si? predstavlja svojevrsnu antologiju.
Umetnički razvoj Nevenke Balanesković započeo je poezijom. Svoje poetsko stvaralaštvo autorka je vremenom produbila ne samo tematsko-motivski i formalno, već i stvaralačko-naučno, usmeravajući se ka dvostruko lepom, ali utoliko ozbiljnijem „bavljenjuˮ književnošću. Svoje prve prevode pesama sa francuskog jezika, i na francuski jezik, Nevenka Balanesković objavljivala je u elektronskom časopisu Filozofskog fakulteta u Nišu, pod nazivom Bez limita. Priređeni prevod pesama Viktora Igoa iz zbirke Kontemplacije objavila je u naučnom časopisu Filozofskog fakulteta u Nišu (Philologia Mediana). U predgovoru – svojevrsnom ogledu, Nevenka Balanesković je iznela svoja prevodilačka i književnokritička merila. Uz navedeno, Nevenkini prevodi su prvi ili retki prevodi ove Igoove zbirke na srpski jezik. O značaju njenih prevoda svedoči i statistika čitanja i preuzimanja članka „Putovanje ulevoˮ, kako je označila ne samo svoj tekst, već i svoju poetiku prevoda.
Putovanje ulevo, sa dosta plovidbi meandrima, autorka je nastavila u zbirci Pesniče, gde si?. Struktura ovog dela sledi onu postavljenu u prvim autorkinim ogledima o prevođenju i prilozima takvog karaktera: počinje predgovorom o poeziji, jer poezija je, kako ističe sledeći svoje pesnike – muze, život sȃm i život sav. Delo o kojem je reč sačinjeno je iz više celina – „ciklusaˮ, „plovidbiˮ, „notaˮ… Svaki odeljak sadrži poetsku smernicu ka pesnicima, stihovima i onome što je baš njih, jedinstvene – različite, povezalo. „Ciklusˮ Putovanje sadrži prevode, tačnije prepeve pesama Šarla Bodlera Poziv na putovanje i Cigani putuju. Autorkini prevodi/prepevi navedenih pesama u saglasju su sa poetikom Šarla Bodlera. Takođem, oni metrički slede izvorni Bodlerov izraz.
Ciklus Ratnici i lovci sadrži prepeve pesama Smrt vuka (A. de Vinji), Mesečina (V. Igo), Spavač u dolu (A. Rembo). U ovom odeljku Balanesković još jednom pokazuje veštinu čuvanja ishodišta pesme koju prevodi; preciznije, autorka se vešto hvata u koštac s rimom, jednim od najvećih prevodilačkih izazova. Međutim, važno je istaći i umešnost prevodioca kada je reč o samom pesničkom jeziku (neologizmima, ali i uparenim rečima istog korena, a različitog značenja).
U ciklusu Dečji grobovi zastupljene su pesme Sutra, zorom…, U Vilkieu, Oh, ja beh… Viktora Igoa, možemo reći pesnika zastupljenog u svim fazama razvoja autorke kao prevodioca francuske poezije. Mostovi su „sagrađeniˮ od istoimene pesme Viktora Igoa i Apolinerove pesme Pod mostom Mirabo. I ovi prevodi u saglasju su sa poetikom, tačnije poetikama dvojice pisaca i razdoblja.
Ciklus Prva ljubav donosi pesme Sinoć, Beše izuvena, Lasta se u proleće, Bubamara, On joj reče…, Ako mi nemate ništa reći…, Stara pesma o mladosti Viktora Igoa, delom publikovanе u časopisu Philologia Mediana, Lusi Alfreda de Misea, Lepa barka Šarla Bodlera, a tu se i prvi put u zbirci javlja prevod pesama srpskih pesnika. Reč je o antologijskoj pesmi svetskih razmera, Među javom i med snom Laze Kostića.
Ciklus Ljubav sadrži pesme Pola Verlena (Duša mi beše tužna vrlo, Suze se rone u srcu mome), Bodlerovih Đinđuva, Zmije plesačice, Jednoj prolaznici i Himna lepoti. U ovom odeljku javlja se i prevod Kostićevih pesama (Sainte-Marie-du-Salut, Oh, crois moi!, Oh, la mer maudite!, Je fais des rêves, Pardonne-moi!), kao i antologijske Rakićeve pesme Le Poème sincère, Šantićevih Bonne nuit i J’endormirai la fleur de tous mes souvenirs, Une larme, Mon amour, Après de nombreuses années, De toi encore mon âme fait des rêves, L’automne, Ma nuit…, L’Élégie, Ne crois pas, Les jours passent…, L’Amour, Sevdah de Hasanaga i L’Attente Jovana Dučića.
U odnosu na navedenu skupinu pesnika, čiji su stihovi u ovoj zbirci „uvezaniˮ tematsko-motivski, ali i poetički, poslednja trećina ovog dela donosi prepeve pesama Alfonsa de Lamartina, kao i „ciklusˮ prepeva Dučićevih pesama.
Ovako uobličena, zbirka Pesniče, gde si?, od samog naslova motivacionog karaktera, a sadržajem intrigantna i (za)interesovanjem nepresušna, može biti inspirativna baš takvom, budnom čitaocu, za još jedno istraživanje ulevo, plovidbu i svojevrsnu „kompozicijuˮ.
Mirjana Bojanić Ćirković,
prijatelj i jedan od prvih čitalaca Nevenkinih prevoda i prepeva.
Tekst donosi uvide u jednu od prvih verzija rukopisa Nevenkine knjige, ostavljajući potonjim recipijentima da dočitaju i domaštaju liriku nemačkih klasika, ali i skrajnutih pesnika.