Ako ste mislili da dobre vile koje pomažu junakinjama da pronađu savršenu haljinu za bal postoje samo u bajkama, prevarili ste se. Jelena Boljević, modna aktivistkinja, upravo je takva, vila iz stvarnog života. Umesto čarobnog štapića koristi empatiju, dobar stil i ogromnu želju da maturantkinje zasijaju, bez finansijskog pritiska. Ona je pokretačica inicijative „Sestre po haljinama”, koja već četvrtu godinu za redom pomaže devojkama da pronađu haljinu iz snova potpuno besplatno.
Kako je došlo do ideje da inicijativa „Sestre po haljinama” sarađuje sa maturantima?
Ideja je došla potpuno prirodno. Već neko vreme preko stranice Sestre po haljinama povezujemo devojke koje žele da poklone haljine onima koje sebi to ne mogu da priušte. Kako se približavala sezona matura, shvatila sam da je upravo to trenutak kada najviše devojaka oseća finansijski pritisak da izgledaju „savršeno” u društvu koje sve više gura ka hiperpotrošnji.
Na koji način ste organizovali distribuciju haljina i da li postoji neki kriterijum za dodelu?
Distribuciju organizujemo putem Instagrama – devojke nam pišu poruke, biraju haljinu iz objava i mi ih spajamo sa onima koje haljine poklanjaju. Trudimo se da to bude što jednostavnije i direktnije, bez nepotrebne birokratije. Kriterijum za dodelu– pokazati na uvid neki dokaz da je devojka zaist ana završnoj godini školovanja.
Kako ova inicijativa doprinosi smanjenju modne potrošnje i finansijskog pritiska na porodice?
Na više nivoa. Pre svega, svaka haljina koja se ponovo obuče znači jednu manje kupljenu novu haljinu. To direktno smanjuje tekstilni otpad i potrošnju. Sa druge strane, porodice koje već imaju puno troškova oko mature mogu makar jedan segment da reše bez dodatnog opterećenja. U vremenu kada je sve svakog dana skuplje i skuplje, a i planeta svakim danom sve zagađenija tekstilom – svaki tip angažovanja je od značaja.
Da li ste naišli na neke izazove prilikom realizacije ove ideje i kako ste ih prevazišli?
Najveći izazov do sada je bila logistika – kako da fizički povežemo devojke koje su često iz različitih gradova. Rešavamo to tako što koristimo opciju slanja poštom, a često se i same devojke dogovore kako im najviše odgovara. Takođe, treba imati sluha i za aktuelna dešavanja u društvu koja neretko umeju da diktiraju sentiment javnog mnjenja čiji smo i mi deo.
Kakve su reakcije maturanata i maturantkinja na ovu inicijativu?
Toliko topline, zahvalnosti, osmeha u porukama i na slikama koje nam šalju je ono što nas svake godine motiviše da idemo dalje. Ove godine kreće četvrta sezona poklanjanja i devojke i njihovi roditelji su već u iščekivanju ponude. Mislim da se ideja odlično afirmisala i da postaje sve prepoznatljivija. Cilj nam je da postanemo prva go-to opcija kada je u pitanju oblačenje maturantkinja.
Imate li podršku lokalnih zajednica, škola ili modnih dizajnera u ovoj akciji?
Polako, ali sigurno – da. Javile su nam se neke škole koje žele da proslede informacije svojim učenicima, kao i pojedinci iz lokalnih zajednica koji žele da pomognu u distribuciji. Modni dizajneri su takođe pokazali interesovanje, pogotovo oni koji se bave održivom modom. Osećam da se širi svest i da ova inicijativa ima potencijal da se ustoliči i proširi. Najveći doprinos svakako daju pojedinke – devojke koje svakog dana srećemo na ulicama, u prevozu, na radnom mestu – i one su naša najveća snaga.
Sarađujete sa jednom lokalnom inicijativom. Na koji način „Sestre po haljinama” i „Matura za sve” zajedno mogu doprineti smanjenju tekstilnog otpada i podizanju svesti o ekološkim temama kroz modu?
Saradnja sa inicijativom „Matura za sve” je prirodna jer delimo iste vrednosti – nijedno dete ne treba da bude uskraćeno u važnim momentima zbog finansija, kada na svetu postoji toliko neiskorišćenog tekstila. Kroz zajedničku akciju ne samo da omogućavamo devojkama da dobiju haljine, već im pokazujemo i da moda može biti održiva, odgovorna i empatična. Zajedno podižemo svest o problemu tekstilnog otpada i istovremeno nudimo instant rešenje.
Kako vidite budućnost održive mode u našem društvu i šta bi trebalo promeniti da postane standard?
Vidim je kao neizbežan korak napred. Sve više mladih prepoznaje važnost održivosti i želi da se odupre brendovima koji forsiraju brzu modu i hiperpotrošnju. Da bi to postao standard, mora se raditi na edukaciji – u školama, medijima, ali i kroz konkretne inicijative koje pokazuju da je moguće izgledati kako želimo, a biti ekološki i društveno odgovoran. Institucionalna podrška je uvek dobrodošla, ali verujem da pritisak odozdo, iz zajednice, može biti najjači pokretač.
Razgovarala: Jelena Jocić
Fotografije: Privatna arhiva