Pripadaće mi, kažeš, noći razbijene pa sastavljene kao kaleidoskop, daleka lutanja bijesnih ljudi, so pod jezikom, makovi pod rebrima, srca pod staklenim zvonom, pripadaće mi daleka proročanstva koja nisam čula, pa neću ni znati da su proročanstva, eho koji mi se uporno vraća kroz tvoje ime, sastavljene planine koje se ne boje vječnosti, prepisani stihovi, … Настави са читањем (Ne)pripadanje (Aleksandra Vujisić)